Nema fešte u Hrvata bez domaćih delicija. Dalmatinski pršut i paški sir svoju vrijednost duguju upravo podrijetlu.
– Dalmatinac mu je otac, a majka bura. Napravljen je tradicionalno i mi ne znamo drugačije, slikovito opisuje Mate Lukin, direktor mesnice i član Udruge Dalmatinski pršut.
U
ovoj zadarskoj pršutani proizvodnja se odvija prema specifikaciji
Udruge, a poticaji iz novog pravilnika bit će dodatni vjetar u leđa
proizvođačima.
– Vjerujem da će to uroditi plodom i da ćemo biti poznati ne samo u Hrvatskoj, nego i šire u Europi, kaže Lukin.
Na otoku Pagu, poznatom po buri, janjetini i siru, obitelj Čemeljić već godinama proizvodi certificirani paški sir.
– Bilo bi šteta da se tradicija izgubi, pogotovo sad kad se generacije mijenjaju, ističe Ivana Čemeljić iz OPG-a "Branimir Čemeljić".
Paški
sir može se proizvoditi isključivo na Pagu, u točno određenom
razdoblju, i isključivo od mlijeka paške ovce. Njegova posebnost leži i u
utjecaju posolice na aromu.
– Zbog tih specifičnosti često je dolazilo do patvorenja, upozorava Čemeljić.
Subvencija već nakon prve godine certifikacije
Prema pravilniku, proizvođači će već nakon prve godine certifikacije moći dobiti subvenciju.
–
Mala sirana koja proizvede tonu i pol do tonu i osamsto sira godišnje
mogla bi dobiti i do 7 tisuća eura. To je značajan novac koji bi se
mogao direktno uložiti u proizvodnju, pojašnjava Čemeljić.
Udruga proizvođača paškog sira pregovarala je s Ministarstvom pune dvije godine.
– Nismo nikome željeli zabraniti upotrebu imena, već zaštititi sir od zlouporabe, ističe predsjednica Udruge Martina Pernar Škunca.
– Za nas je to velika stvar. Naši proizvodi, poput paške janjetine, baranjskog kulena ili novigradske dagnje, pričaju priču o Hrvatskoj i njezinoj autentičnosti, zaključuje Pernar Škunca.
